Preporuke čitateljima

Obilježite s nama Mjesec hrvatskoga jezika čitajući djela  od naših najpoznatijih hrvatskih autora. Dostupnost naslova u knjižnici provjerite OVDJE.

Slučaj vlastite pogibelji / Kristian Novak

Slučaj vlastite pogibelji, novi roman Kristiana Novaka, započinje tragičnim slučajem koji potresa zajednicu. Mladi prometni policajac pronađen je mrtav na stražnjem sjedištu svog automobila. Iako je slučaj brzo zatvoren kao samoubojstvo, mnoge neobičnosti i izostanak obdukcije izazivaju sumnje među obitelji i širom javnosti.

Obitelj mladića, predvođena njegovim starijim bratom, također policajcem, traži istinu i pravdu. U isto vrijeme, hrabra profesorica priprema svoje srednjoškolce za izvedbu Antigone, priču koja nekako odražava ovu tragičnu stvarnost. No, mišljenja o događaju se razlikuju unutar društva. Profesorica se bori ne samo kako bi dokazala istinu, već i kako bi sačuvala svoj ugled među roditeljima učenika, članovima lokalne elite, koji su uvrijeđeni njenim pristupom.

Ova priča o smrti mladog policajca ima dublje značenje. Roman “Slučaj vlastite pogibelji” Kristiana Novaka otkriva složene slojeve društva i ljudskih karakterâ. Kroz pripovijedanje profesorice i dinamični scenarij, otkrivaju se pitanja korupcije, lojalnosti, pojedinca nasuprot sustava, zakona i morala, ljubavi i slobode.

Autor nam donosi priču koja nas poziva na razmišljanje i potiče na hrabrost.

Sama / Ivana Šojat

U knjizi Sama Ivana Šojat ženskim će pogledom pokrenuti amplitudu pogleda na ženu koja se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom, o potisnutoj samoći i strahu od praznine. Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Ona piše kritički o društvu, ukazuje na prednost otvorenoga dijaloga temeljenog na personalizaciji i individualizaciji mišljenja, a njezina lakanovska žudnja za tekstom prostor je kojim se dijalog uspostavlja. Takav pristup izuzetno je čitateljski uzbudljiv, Ivana Šojat i u ovome romanu stvarnost doživljava kao izazov, a unutarnji nemir njezinih junakinja kao poticaj za pričanje priče.

Ljeta s Marijom / Olja Savičević Ivančević

U neimenovanom dalmatinskom gradiću u staroj kamenoj kući stotinu godina sjećanja prenose žene koje sve nose ime Marija ili neku od inačica tog imena – Mare, Marijola, Maša, Mara… U nizu epizoda, prije svega ljeti, pred nama se kao u kaleidoskopu otvaraju slike povijesti i promjena, prvih menstruacija, ratnih godina, zaljubljivanja, prijateljevanja, obiteljskih okupljanja, radosti, tragedija, putovanja, nerazumijevanja… Ova velika ženska povijest naših obitelji pokazuje snagu ženskoga, moć i nemoć u patrijarhalnom svijetu, odrastanje i starenje, dolaske i odlaske, brakove i prevare, ali nadasve ljubav koja se kroz generacije žena grana i raste poput nepokorenog stabla bugenvilije uz obiteljsku kuću u dalmatinskom gradiću.
Sve supruge, majke, djevojke, kćeri, bake, unuke, sve žene predaka i sadašnjosti u moćnome romanu Ljeta s Marijom postaju ne samo Marije jedne konkretne obitelji već i obitelji općenito. Olja Savičević Ivančević ispisala je suptilnu posvetu i snažan krik žena, sustavno prešućivanih i zanemarivanih, koje su bolji dio naših porodica i života. Ljeta s Marijom nezaboravno su štivo i rodoslovno stablo svake familije naših krajeva, ono stablo koje živi i opstaje u svakom vremenu i nevremenu.

Portret duše / Miro Gavran

U dirljivom romanu Portret duše Miro Gavran govori nam o životima sedam žena. U njihovim pričama, iznesenim
u različitim književnim i neknjiževnim vrstama (pripovijest, memoari, filmski scenarij, ratna reportaža itd.), važno mjesto
zauzima slikar Benjamin, portretist čiji zanatski i prije svega intimni razvoj pratimo od njegova rođenja.

Promišljenom i neobičnom strukturom u Portretu duše autor gradi čvrstu i zanimljivu fabulu, u kojoj svjedočimo
dojmljivim prekretnicama u životima njegovih ranjivih junaka dok s lakoćom prolazimo kroz šest desetljeća života
u Hrvatskoj, od 1960. do 2020. godine.

Portret duše jedanaesti je roman jednog od najpoznatijih hrvatskih književnika, Mire Gavrana.

Sinovi, kćeri / Ivana Bodrožić

Novi roman Ivane Bodrožić donosi nam priču o zaključanosti; onoj društvenoj, obiteljskoj i intimnoj kroz tri perspektive.

Kći koja nakon nesreće ostaje nepokretna, bez mogućnosti govora, prikovana za bolnički krevet, može samo pomicati zjenice.
Fizički sputana i svjesna sebe osuđena je na prisjećanje.
Sin, zarobljen u tijelu koje ne osjeća svojim, u dodijeljenoj ulozi koja mu je od prve svijesti o sebi strana, prisiljen je izdržati nerazumijevanje i najgora iživljavanja okoline kako bi mogao biti ono što jest.
Majka nosi teret generacija, izobličena nasilnim patrijarhatom, odrasta uz zabrane i opomene, s lekcijom kako nikada nije dovoljno dobra u svijetu u kojem nema prostora za njezine želje i htijenja.
Ulančani su u jednu priču u kojoj svatko dobiva pravo na svoju istinu, svoju bol i želju da preživi; djeca koja pate za roditeljskom potvrdom, sinovi i kćeri koji žude za prihvaćanjem društva, roditelji oblikovani strahom koji zatim povrjeđuju svoju djecu.

Ovaj roman ukazuje na neraskidivu vezu između naših privatnih sloboda, ljudskog dostojanstva i društvenih okolnosti, te posredstvom empatije, kao najvažnijim rekvizitom, razbija okove i otključava naše živote, zapretene obiteljske odnose i zabranjene ljubavi.
Sve što nam je bilo strano i nepoznato u virtuozno napisanoj prozi Ivane Bodrožić, koja spaja spisateljsko umijeće i brigu za društvo u kojem živimo, počinjemo osjećati bliskim, svojim i poznatim.
Tragom vrhunskih djela poput “Srednjeg spola” Jeffreyja Eugenidesa ili romana Margaret Atwood koji se bave tijelom i njegovim društvenim ozljedama, snaga ovog romana zapravo je u istinskoj književnosti da potisnuto u nama preoblikuje i učini ga pokretačem osobne i društvene promjene.

Dok prelaziš rijeku / Zoran Ferić

Novi roman jednog od najnagrađivanijih hrvatskih pisaca istovremeno je divlja i bolno nježna, transgresivna ljubavna priča između pedesettrogodišnjeg muškarca, inače pisca, i dvadesetdvogodišnje studentice kiparstva.

Očito se naslanja na kultni roman Marguerite Duras Ljubavnik, ne samo sadržajem nego i naslovom, ali ovaj je, umjesto iz perspektive petnaestogodišnje ljubavnice sredovječnog kineskog bankara, pisan iz perspektive ljubavnika, u drugom vremenu i prostoru. A taj je ljubavnik svjestan svih pogleda koji ih strijeljaju po hotelima, restoranima i parkovima, kad se slučajno zaboravi i uzme je za ruku, ali ona ga je „odmumificirala“, ona ga je ponovo rodila kad su prvi put završili zajedno u krevetu, i on nema izbora.

Ferić je u ovom romanu drugačiji, njegov je rukopis zgusnut i grčevit, tekst poetičan, iracionalan i strastven, i uzbuđuje nas jednako kao i ljubav koja pljuje u lice licemjerju svijeta.

Vilinska priča / Goran Tribuson

Max Linder, glavni junak “Vilinske priče”, tipičan je lik kakve smo zavoljeli u brojnim romanima Gorana Tribusona: simpatični gubitnik kojega ponekad život, ponekad i sam sebe, baca na dno, a onda ponovno pronalazi način kako se vratiti. Iako ga se bogata obitelj rano odrekla, on baš i neće žaliti i neće zazirati ni od kakva posla: bit će policajac, istražitelj, švercer, vojnik, ali i trgovac nekretninama. No Max Linder samo je katalizator burne njemačke i europske povijesti prve polovine 20. stoljeća koja će se prelomiti preko njegovih leđa: dva rata, političke promjene, nesretne ljubavi i avanture kao iz kakva najuzbudljivijeg filma.